Top Intervju
Home Moja oaza NARANČASTO
Moja oaza

NARANČASTO

by Kult Portal srp. 24, 2017

Martina Petrinjak – Moja oaza

Piše: Martina Petrinjak

 

Meni je, kao veteranu borbe protiv Vukovskog pravopisa, jeziva sama pomisao na službeni naziv ove boje. Naravno da će ona uvijek za mene intimno biti naranđasta ko što će i voće po kom je dobila ime nikad za mene biti naranČa. Strašno je to nelogično silovanje jezika i sila dekreta umjesto praćenja njegove prirodne evolucije.

Sigurno ste primijetili da nasmijani sai babe i đedovi na plakatima nose takvobojni stoljnjak omotan oko sebe. To me ponukalo pitat što ta boja simbolizira u vrletima Tibeta i bilo mi je rečeno da simbolizira sunce.

Sunce je centralni pojam većine religija na svijetu, što je prilično logično obzirom da o tom nebeskom tijelu ovisi doslovno život svega u njegovoj okolini. Iako bi se ono samo moglo definirati kao vatrena destrukcija što u ovo doba godine i s ovim događanjima postaje sve jasnije.

Opuštenije doba godine za većinu osoba koje svoje plaće primaju iz proračuna donosi možda sporiju reakciju na vatrenu stihiju koja prijeti drugom najvećem gradu u Hrvatskoj, ali i pojačava želju tih osoba za vatrenim diskusijama i dubokoumnim intervjuima u kojima zaobilaze meritum kao mačka vruću kašu. Ujedinjeni filozofi i političari lupaju po praznoj slami u svim medijima kako bi količinom izgovorenog umorili one koji čitaju i isti se ne bi dosjetili ništa upitati. A što se ima za pitati?

Ima se za pitati čega je narančasta simbol ako je ujedno i simbol sunca. Naime, ona je zapravo simbol svjetlosti. Lučonoštva. Iluminiranosti ili prosvjetljenosti. Čak možda i Luciferstva jer netko taj lux mora i stvarati. Za katolike koji su se već jako uplašili ovog teksta i križaju se i dogovaraju termin ispovjedi, govorim o onim malim vatricama na glavama apostola na starim slikama koje govore da su oni bili iluminirani.

Narančasta je, dakle simbol onih koji nose svjetlo i guraju ga u glave drugih ljudi, ponekad na silu. Kako je Staljin volio reći, nema omleta bez razbijenih jaja.

Živimo u zemlji koja uporno ne želi nabrojati svoje probleme. Ne želi izbrojati ovisnike o tabletama, alkoholu i drogi. Ne želi nastaviti svijetlu tradiciju Andrije Štampara koji je osnivač svjetskog pokreta preventivne medicine i epidemiologije. Mediji su prepuni savjeta kako da se sami izliječite kokosovim uljem, peršinom, kurkumom i češnjakom. I kako se ne treba cijepiti. Unaprijed se veselim epidemiji kolere koju će se suzbiti kanabisom i molitvom. Fascinantne količine visokoobrazovanih ljudi podupire trenutnu antimedicinsku i antifarmakološku histeriju.

Živimo u zemlji u kojoj legislativa ne definira obaveze i odgovornost u slučaju njihovog neizvršavanja za državne službenike i djelatnike i uprave javno financiranih tvrtki. I u zemlji u kojoj javni državni tužitelj uzima plaću svakog možda petog možda petnaestog u mjesecu i ne prijavljuje nikakve sustavske greške a ima ih na tisuće.

Živimo u zemlji gdje se svi sabljaju oko reforme programa obrazovanja a nitko nije ni pomislio da u zemlji podijeljenoj noževima jedini lijek je istina i da se djeci smiju dati samo činjenice a nikako interpretacije i vjerovanja. Gdje se kmeči o robotici a ne uči se c++ u školama i ne postoje majstorske škole za zanate koji su temelj robotike jednako kao i programiranje. Jer, naime, vještine majstora se protokoliraju i pretvaraju u inteligentne sustave koji upravljaju robotima, ako niste znali. UMJESTO da cijelo ljeto NKV luđaci čekičaju po ulicama noću, to svakako mogu raditi roboti, i sve završiti za jednu noć. Ili dan.

Živimo u zemlji koja nema kvalitetno osmišljene sustave vlasništva a razni tupani urlaju iz medija o „javnom“ i „zajednici“ čim se spomenu koncesije kojima bi se platilo spašavanje malih onkoloških pacijenata za koje inače skupljamo telefonima novac. Ili ne bi, ali to ne možemo znati jer državni tužitelji ne traže transparentnost tokova novca.

Živimo u zemlji u kojoj nema strategija ničeg. Ako i postoje neki papiri oni sigurno nisu strategije niti itko zna pisati strategije u ovoj zemlji.

Živimo u zemlji iz koje je samo u zadnje tri godine, samo u Njemačku otišlo 180 000 ljudi. A neki su otišli i u Irsku, Ameriku, Švedsku, Dansku.

Živimo u zemlji kojoj zaista treba malo vatre i zaista treba malo svjetla u glavama. Ali, koja isto tako najvećim svojim neprijateljima smatra one koji prosvjetljuju i one koji su prosvjetljeni.

Pa da umjesto histerije, na Horizon 2020 u program sprečavanja katastrofa prijavimo neki strojarski fakultet i neko brodogradilište koje bi proizvodilo kanadere i kamione za gašenje požara, i još možda neke pametnije uređaje. Da na isti taj Horizon 2020 koji nudi novac i za program upravljanja koridorima za stada, negdje u nekoj poljoprivredi, sjećam se, bar je tako bilo prije par godina, prijavimo gradska stada koja bi brstila šikare  i davala mlijeko za škole. Ili možda strojeve za mljevenje plastičnog i papirnog otpada i starih guma od kojih bi se, samljevenih, radila urbana oprema.

Ali, zaboga, mi mrzimo svaki oblik uvođenja reda. Nemojte mi sad pjevati o tome da jedna sama osoba može nešto od toga napraviti jer ne može. Iza svakog mora stajati funkcionirajući sustav, podrška neke akademske i neke državne organizacije, čak i financijska u nekom postotku. Nikad nitko ništa nije uspio sam napraviti.

Za početak, ofarbajte jedan zid u naranč/đasto i blejite u njega svaki dan petnaest minuta. Najbolje onaj preko puta toaleta.

Možda postanete iluminati. I završite na lomači. A možda pomislite, pa s vragom, valjda ti ljudi koji razvijaju lijekove znaju što rade, idem čas umjesto „na rubu znanosti“ povirit koliko su u zadnjih deset godina skočile rate petogodišnjeg preživljavanja malignih bolesti zbog novih otkrića. A, znate, nekom malenom djetetu njegova mama koja ne umre kad on ima tri nego kad ima osam godina znači poprilično. Ili možda uopće ne umre, ili možda umre tek kad on završi fakultet. Usput možete pogledati i podatke o tome kako su prošli oni koji su odbili liječenje i odabrali brati ljekovito bilje. Moja prabaka Sofija je bila ekspert za narodnu medicinu, liječila je sezamovim sjemenkama zagrijanim i uljem žučne kamence, hrenom i medom astmu i svašta još. Spasila je puno ljudi. Ali, nije uspjela spasiti tko zna koliko svoje djece koji su mali umrli u kolijevci od gušenja. I ja sam naslijedila tu bolest, ali sam svaki put na vrijeme dobila injekciju i preživjela sam. To su mi priredili mrski farmakolozi, pa sad moram slušati budale koje tamo gdje ljudi mukotrpno stvaraju znanost imaju svoje MIŠLJENJE.

 

 

Previous Image
Next Image

info heading

info content

 

Previous Image
Next Image

info heading

info content

 

Previous Image
Next Image

info heading

info content

 

Previous Image
Next Image

info heading

info content

 

 

Komentari

  •  
  •  
  •  
  •   
  •   
  •  
0
Facebook Twitter Google + Pinterest

Slični sadržaji:

TEKSTILNE STRUKTURE

tra. 12, 2018

KNJIGE

velj. 27, 2018

PROSTORI DUHA

sij. 20, 2018

PAPIR

pro. 14, 2017

FEDERICO BABINA ILI O STILU

stu. 15, 2017

PLUTANJE

lis. 30, 2017

STVARANJE SVJETOVA ZA IGRE

ruj. 22, 2017

ŠARENILO

kol. 30, 2017

SUHE TRAVE I PRUĆE

kol. 15, 2017

ZEMLJA

lip. 26, 2017
error: Autorska prava su zaštićena !!

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprijeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li kult portal koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi kult portal i zašto? Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Kult portal ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na kult portal. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Kult portal koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti Kult portal koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Kult portal koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja kult portal ili partner omogućuje se putem kolačića koje kult portal, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close